Izvor: Novosti
N. SUBOTIĆ |
02. novembar 2010.
IZ mnogih toplana koje kao gorivo koriste mazut,
ovih dana se čuju apeli da im se što pre nabavi ovaj energent. U
protivnom, radijatori će ostati hladni. U isto vreme, na poljima u
Vojvodini svake sezone propada, odnosno, istrune u polju oko tri miliona
tona biomase, čija je energetska vrednost jednaka milionu tona mazuta.
I
SLAMA NA BERZI PREDUZELI smo korake i nadamo se da će tržište biomase
zaživeti u Srbiji, odnosno da će ovaj energent naći svoje mesto na
”Produktnoj berzi” u Novom Sadu. - U razvijenim zemljama sasvim je
normalno da se, kao kukuruz ili pšenica, nude i bale slame, ili ostaci
kukuruza - kaže Dragutinovićeva. - Cena im se formira na osnovu ponude i
potražnje.
Biomasa, odnosno, ostaci od poljoprivrednih kultura,
koji dobrim delom ostaju na njivama, mogli bi da se daleko bolje
iskoriste. To su uvideli i u ”Novosadskoj toplani”, čije bi postrojenje u
Petrovaradinu, od sledeće godine, trebalo da ima jedan kotao, koji će
se ložiti ”otpacima” sa njiva, ili iz šume. Slične kotlove, kako
najavljuje Katica Dragutinović, viši savetnik za energetiku, u
pokrajinskom Sekretarijatu za energetiku, mogle bi uskoro da sagrade i
toplane u Vrbasu i u Kikindi...
- Uglavnom se za
ovakva rešenja odlučuju u toplanama prilikom rekonstrukcije kotlova -
objašnjava Dragutinovićeva. - Računica je jednostavna, pošto se ulaganje
u ovakav kotao, koji koristi biomasu, isplati za najviše dve godine.
Vojvodina,
dodaje Dragutinovićeva, ima oko 10 miliona tona biomase. Od te
količine, oko trećina bi mogla da se iskoristi za proizvodnju energije.
-
Proračuni i studije koje smo radili pokazuju da bi se ova masa, ali i
svi ostali izvori obnovljive energije u Vojvodini, kao što su vetar,
solarna i geotermalna energija, mogli iskoristiti, uz ulaganje od oko
800 miliona evra - kaže Dragutinovićeva. - Ovo možda izgleda mnogo, ali
treba imati u vidu da je samo Slovenija, u korišćenje obnovljivih izvora
energije, do sada uložila oko 4,5 milijarde evra.
Najveći
deo biomase u Vojvodini, kako objašnjava Dragutinovićeva, poreklom je
upravo sa polja. U pitanju su pre svega ostaci kukuruza, soje i pšenice.
-
Problem je, međutim, njihovo sakupljanje i baliranje, odnosno,
pakovanje - kaže Dragutinovićeva. - Svako, ko planira da koristi ovakav
energent, a nema svoje njive, mora praktično da ide od seljaka do
seljaka i dogovara otkup, pošto tržište biomase još uvek ne postoji.
INDUSTRIJA
”VIKTORIJA
GRUPA” počela je da koristi suncokretove ljuspice kao energent u
proizvodnji ulja - napominje Dragutinovićeva. - Ovo se, kako kažu,
odrazilo i na cenu ulja. Biomasu, takođe, koriste i na poljoprivrednom
dobru ”Sava Kovačević” u Vrbasu i u ”Agrosemenu” u Subotici...
KILOVATI IZ ATARA
JAŠA
TOMIĆ - Na ulazu u Jašu Tomić, kod Zrenjanina, nikao je pravi ”kineski
zid” od slame!Na gomili se, naime, našlo više od 2.000 tona slame,
pedantno uvezane u bale teške i do 300 kilograma. Slama je dovučena sa
žitnih polja jašatomićkog ”Ratara”, ali i poljoprivrednih preduzeća iz
okoline. Čitav posao obavlja ”Kikiber farm” iz Vršca, koji raspolaže
specijalnim mašinama za baliranje i prevoz slame do kupaca.
Prema
rečima Vase Foljanskog iz ove firme, posao je ugovoren sa ”Viktorija
grupom”, koja u Bečeju, Šapcu i Šidu gradi elektrane na biomasu.
Najmlađi član ovog prehrambenog koncerna - ”Viktorija bioenerdži” -
osnovana je radi proizvodnje i distribucije struje, koja će se primarno
dobijati iz obnovljivih izvora. Buduće električne centrale imaće
instalisanu snagu 9,9 megavata. ( Sl. P.)