Elektrana nosi ime čuvenog antičkog grčkog filozofa Arhimeda,
poreklom sa Sicilije, koji je po legendi u obližnjem gradu Sirakuzi
primenio uglačane metalne štitove vojnika kako bi zapalio rimske ratne
brodove.
Ogledala u italijanskoj solarnoj elektrani
U elektrani Arhimed parabolična ogledala prate kretanje sunca
fokusirajući toplotu na čelične cevi kroz koje protiče specijalna tečna
so kao odličan prenosnik toplote. Fabricio Moreli je glavni inženjer
elektrane Arhimed.
"Princip akumuliranja energije je koncentrisanje energije sunca na
prijemne cevi. Drugim rečima, sva energija prikupljena ovim paraboličnim
ogledalima prenosi se na cevi kojima teče so", kaže Moreli.
Tečna so zagrejana do 550 Celzijusovih stepeni sprovodi se u velike
rezervoare gde proizvodi paru za okretanje turbina u elektrani. Novost
je u tome što su ovi rezervoari u stanju da akumuliraju toplotu
prikupljenu preko dana, tako da elektrana neko vreme može da radi i bez
sunca. Mešavina od 60 odsto natrijum nitrata i 40 odsto kalijum nitrata
jeftin je i bezbedan medijum za akumuliranje toplote, kaže inženjer
Moreli, dodajući da bi testiranje njene primene u ovako velikom
postrojenju moglo da ima značajne posledice po tehnologiju solarnih
elektrana.
"Glavni cilj ovog postrojenja je prikupljanje znanja i proveravanje
tehnologije tečnih soli u industrijskim razmerama", kaže Moreli.
Ogledala ukupne površine oko 30 hiljada kvadratnih metara koncentrišu
sunčevu energiju na oko 5400 metara cevi. Solarna elektrana doprinosi
susednoj elektrani na gas oko 5 megavata struje, odnosno oko 10 miliona
kilovatčasova energije godišnje. Kompanija ENEL kaže da bi čak i ovakve,
relativno male elektrane, mogle da snabdevaju jeftinom strujom
domaćinstva u zemljama Severne Afrike.
Zamenik generalnog direktora kompanije ENEL, Ingmar Vilhelm, kaže da
je projekat Arhimed deo šire evropske inicijative zvane Dezertek, koja
se prostire na četiri kontinenta. Njen cilj je pronalaženje načina za
najefikasnije korišćenje najvažnijeg energetskog potencijala svetskih
pustinja - energije sunca.
"Dezertek je ideja sa dva glavna elementa. Prvi je uvođenje
obnovljivih izvora - solarnih ogledala, solarnih ćelija i elektrana na
vetar - posebno u afričke zemlje. Drugi element je krišćenje te energije
za delimično zadovoljavanje potreba u Evropi", kaže Vilhelm.
U okviru inicijative Dezertek do 2050. godine trebalo bi da bude
položeno nekoliko visokonaponskih podmorskih kablova između Evrope i
Severne Afrike. Na taj način, ogroman prirodni izvor čiste energije iz
tog područja mogao bi da doprinese smanjenju zagađivanja koje proizvode
mnoge termoelektrane u Evropi.
Vesti Glasa Amerike
Utorak, 19 April 2011